Razvoj i prosperitet poljoprivrede jedan je od najvažnijih programa HDSSB. U cilju realizacije tog programa HDSSB je prepoznao kao jedan od najvećih problema u razvoju poljoprivrede i smetnju u korištenju sredstava predpristupnih fondova, ali i buduće korištenje sredstava iz EU, legalizaciju objekata u poljoprivrednoj proizvodnji, te je sukladno navedenom pokrenuo inicijativu za donošenje Zakona o dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju po žurnom postupku. Dopuna predloženog Zakona odnosi se na prvenstveno efikasno rješenje problema bespravne gradnje u poljoprivredi, odnosno na sve objekte u funkciji poljoprivredne proizvodnje izgrađene do 31. prosinca 2010. godine, uz minimalne financijske troškove. Predloženim Zakonom sve izgrađene poljoprivredne građevine do navedenog datuma bi bile legalne.
Kako je Vlada RH odbivši prijedlog HDSSB, pokrenula vlastiti prijedlog Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, vidljivo je da se ponovo izbjegava rješavanje problema poljoprivrednih objekata. Navedenim prijedlogom Zakona onemogućiti će se rješavanje pitanja legalizacije drugih objekata u funkciji poljoprivrede, od manipulativnih površina, gnojnica, trafostanica, podnih skladišta, silažnih jama, plastenika i drugih građevina u funkciji poljoprivrede. Osim toga navedenim prijedlogom Zakona utvrđuje se obveza plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa, naknade za zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru (trošak od 70.000 do 100.000 kuna po izjavi ministra), a što će u konačnici predstavljati veliku financijsku obvezu koja naša poljoprivredna gospodarstva ne mogu podmiriti.
Predloženi Zakon u cijelosti je nejasan i nedorečen, te je vidljivo da mu namjena nije legalizacija objekata u funkciji gospodarstva, posebno poljoprivrede, nego se favoriziraju bespravno izgrađeni apartmani i stambeni prostori.
Dostavljamo Vam u prilogu primjedbe HDSSB na novi Zakon o postupanju s nezakonitim zgradama, u cilju zauzimanja jedinstvenog stajališta o nužnosti brze i jeftine legalizacije objekata za poljoprivrednu proizvodnju
Za daljnje obavijesti molimo da kontaktirate HDSSB na mail adresu info@hdssb.hrOva email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Predsjednik HDSSB-a
dr.sc. Vladimir Šišljagić, v.r.
PREDMET: Prijedlog Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama
- mišljenje, primjedbe, dostavljaju se
1. U cijelom tekstu riječ „zgrada“ zamijeniti rječju „građevina“ u odgovarajućem padežu.
Obrazloženje:
Zakon predviđa legalizaciju samo zgrada, a ne i građevina. Time će se, između ostalog, onemogućiti rješavanje pitanja legalizacije građevina koje su u funkciji zgrada koje služe za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti te će se onemogućiti ostvarenje nužnog preduvjeta legalnosti za podnošenje zahtjeva za poticaje i sredstva pretpristupnih fondova EU (SAPARD i IPARD), a što je istaknuto kao jedan od ciljeva donošenja predmetnog Zakona. Predlažemo propisivanje i legalizacije građevina jer će u suprotnom ostati nelegalne građevine kao što su manipulativne površine, gnojnice, trafostanice, javna rasvjeta, ostala infrastruktura i sl.
2. U članku 2. stavku 1. riječi „evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske završenog dana 30. studenog 2009. godine“ zamijeniti riječima „izgrađena do dana stupanja na snagu ovog Zakona“.
Obrazloženje:
Smatramo nepotrebnim i nesvrsishodnim propisivanje obveze da je zgrada evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske završenog dana 30. studenoga 2009. godine. Naime, to snimanje je očigledno trajalo duži vremenski period pa će u različitim dijelovima Hrvatske biti snimljene zgrade u različito vrijeme što će građane dovesti u neravnopravan položaj. Nadalje Zakon u stavku 3. istog članka predviđa mogućnost legalizacije zgrada koje budu u tijeku gradnje i nakon tog snimanja, a do stupanja na snagu Zakona tako da očigledno taj snimak i nije bitan. Pri tome upozoravamo da nije jasno što sa zgradama koje budu dovšene nelegalno do stupanja na snagu Zakona, a ne budu snimljene. Isto tako nije riješeno što s nelegalnim zgradama i građevinama koje nastanu nakon tih rokova obzirom da je u prijedlogu Izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenji i gradnji brisan postupak legalizacije. Smatramo da bi zbog ravnopravnosti građana trebalo odrediti datum do kojeg se izgrađene zgrade mogu legalizirati po ovom Zakonu te ostaviti u postupku mogućnost dokazivanja na uobičajeni način. Naime, ograničavanje načina dokazivanja u upravnom postupku nije u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku, a građane bi dovelo u neravnopravan položaj. Iz aerofotogrametrijske snimke nisu vidljivi svi detalji. Za sve zgrade nakon tog datuma ili koje nisu obuhvaćene Zakonom bi trebalo ostaviti redovnu proceduru legalizacije u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.
3. Članak 5. brisati.
Obrazloženje:
Članak je nepotreban i samo stvara zabunu i dvojbe jer su navedena područja već zaštićena kroz obvezu usklađenosti s prostornim planom, odnosno u slučaju neusklađenosti obvezom suglasnosti javnopravnih tijela određenih posebnim propisom. Ovakvim propisivanjem bi se spriječila legalizacija i u slučajevima usklađenosti s posebnim propisima, na primjer nema smisla spriječiti legalizaciju zgrade unutar regionalnog parka ukoliko je ista izgrađena u skladu s posebnim propisom i nadležno javnopravno tijelo da suglasnost. Bolje bi bilo umjesto zabrane na tim područjima propisati obvezu ishođenja suglasnosti javnopravnih tijela određenih posebnim propisima i u slučaju usklađenosti s prostornim planom.
Ukoliko se ne prihvati ova inicijativa predlažemo otkloniti barem slijedeće:
Dio kategorija područja nabrojanih u članku 5. stavku 1. Zakona su određene prostornim planovima dok je preostali dio kategorija određen posebnim propisima koji te iste kategorije definiraju te je neophodno pojmove iz tih propisa koristiti i u predloženom Zakonu kako ne bi došlo do pravne nesigurnosti u primjeni istoga. Naime, prostornim planovima se ti podaci daju samo kao informacija u određenom trenutku izrade plana, a kasnije su podložni promjenama te ne može uvijek biti relevantan podatak npr. o kulturnom dobru iz plana nego iz Registra kulturnih dobara. Nadalje iz prakse imamo saznanja da podaci iz prostornih planova o kategorijama poljoprivrednog zemljišta P1 i P2 nisu dovoljno precizni i relevantni za konkretnu česticu obzirom da ovisno o mjerilu plana prikazuju pretežitu kategoriju na određenom području unutar kojeg može biti više pojedinačnih čestica nižih kategorija.
Iz odredbe članka 5. stavka 1. podstavka 5. proizlazi da je na poljoprivrednom zemljištu P1 i P2 moguće legalizirati samo zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva koja uključuju poljoprivredne djelatnosti uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga te se prema tome neće na takvim područjima moći legalizirati oni koji ne pružaju ugostiteljske i turističke usluge što nema smisla, a primjenom takve odredbe će mnoge poljoprivredne zgrade ostati nezakonite. Isto tako mnogi prostorni planovi u sklopu poljoprivrednih i obiteljskih gospodarstava dozvoljavaju i stambene zgrade za potrebe vlasnika. Trebalo bi omogućiti legalizaciju svih građevina u sklopu takvih gospodarstava koje su u skladu s dokumentom prostornog uređenja.
Člankom 5. stavkom 2. predloženog Zakona onemogućava se legalizacija zgrada koje se moraju graditi na površinama javne namjene, kao npr. mrtvačnica.
Također je nejasan pojam „površina javne namjene“; smatra li se površinom javne namjene ona koja je kao takva određena dokumentom prostornog uređenja ili ona koja se kao takva koristi u naravi? I je li bitna legalnost te površine obzirom da su česti slučajevi da se u naravi kao površine javne namjene koriste upravo nelegalne građevine koje su još i na privatnom vlasništvu? Podstavak 3. je nepotreban i stvara zabunu jer prvo iz nejasnih razloga isključuje dio građevina iz primjene, a mogućnost legalizacije zgrada od materijala koji ne osigurava trajnost i sigurnost korištenja je već isključena mišljenjem iz članka 8. stavka 1. podstavka 3.
4. U članku 8. stavku 1. podstavku 1. iza riječi „ureda“ dodati riječi „ili kopiju katastarskog plana ako je zgrada (građevina) već evidentirana“. Podstavak 4. brisati. U podstavku 5. brisati cijeli tekst iza riječi „prostoru“.
Obrazloženje:
Ukoliko je zgrada već evidentirana nije moguće ponovo izraditi geodetski elaborat za evidentiranje, a postoji mnogo slučajeva da su zgrade evidentirane bez obzira što nisu legalne.
Ne vidimo smisao prilaganja potvrde o prebivalištu jer se u postupku izdavanja rješenja na temelju nje ništa ne utvrđuje.
Nije potrebno nabrajati dokaze u svrhu obračuna naknade obzirom da način obračuna još nije poznat pa se to treba regulirati istim Pravilnikom kojim se bude regulirala naknada, a nije jasno što se htjelo reći riječima „ako takvi postoje“ jer u tom slučaju bi se valjda morali pribaviti ili neće biti moguće obračunati naknadu.
5. U članku 8. stavku 2. nije jasno temeljem kojeg akta će se provesti takvo spajanje u katastru i zemljišnoj knjizi.
6. U članku 12. stavku 1. brisati podstavak 3.
Obrazloženje:
Smatramo lošim rješenjem uvoditi kao jedan od uvjeta u upravnom postupku suglasnost stranke i to upravo one koja je nekoga prijavila inspekciji jer to otvara vrata ucjenama i dovodi do pravne nesigurnosti.
Također nije pojašnjen način utvrđivanja da li je i kada ta stranka podnijela prijavu građevinskoj inspekciji ili sudu tužbu. Što ako je stranka podnijela prijavu inspekciji 1982. godine i ona je odbijena/odbačena, ili je stranka u međuvremenu umrla ili nedostupna ili što ako stranka da suglasnost, a pred sudom i dalje vodi postupak u svrhu zaštite svojih prava?
7. Članak 14. brisati iz razloga navedenih u prethodnoj točki.
8. U članku 16. stavku 2. na drugi način regulirati nadležnost – naknadu bi trebala obračunavati ili tijela JLS koja obračunavaju komunalni doprinos ili neko tijelo državne uprave.
Obrazloženje:
Upravna tijela koja obavljaju poslove izdavanja akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja i građenja su osnovana i kadrovski popunjena upravo u tu svrhu te ista nemaju ustrojstvene mogućnosti za obavljanje poslova izračuna naknade za zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru, izračuna kamata po eskontnoj stopi iz članka 18. stavka 3. Zakona, a još manje za prisilnu naplatu iz članka 19. Zakona i to sredstava koja se uplaćuju državi i lokalnoj samoupravi za koje uplate nemaju mogućnost evidentiranja.
9. U članku 17. stavku 2. se na nekoliko mjesta koristi termin „građevina“ umjesto „zgrada“ što će stvoriti zabunu u primjeni i ide u prilog prijedlogu da se svagdje umjesto „zgrada“ koristi „građevina“.
10. U članku 21. smatramo neprimjerenim raspodjelu sredstava, naime trebalo bi biti 50% JLS, 25% županije i 25% državni proračun. Nije niti definirana namjena 2/3 onoga što treba dobiti državni proračun.
Obrazloženje:
Smatramo da će najveće troškove imati upravo JLS na uređenju područja na kojima se ozakone nelegalne zgrade i na njihovo integriranje u planirano uređenje prostora.
Obzirom da je u obrazloženju kao jedna od posljedica primjene Zakona navedeno i jačanje uloge i odgovornosti županija u procesu rješavanja zatečene nezakonite gradnje, a time i u uređenju i zaštiti zaštićenih prirodnih vrijednosti, smatramo da bi u svrhu ostvarivanja istog cilja bilo svrsishodno dio sredstava naknade uplaćivati i u proračun jedinice područne (regionalne) samouprave.
Država neće imati dodatnih troškova što je u obrazloženju Zakona i navedeno tako da je očigledno da 50% naknade namjerava preliti za druge namjene u državnom proračunu. Čak i 25% za koji je određena namjena je upitno jer su za te namjene već višekratno osiguravana sredstva iz raznih drugih izvora pa i iz proračuna JLS i županija (katastar nekretnina). Nije jasno što podrazumijeva sanacija područja koje nije obuhvaćano ozakonjenjem – vjerojatno uklanjanje nelegalnih građevina, a to onda ide na teret investitora.
11. U članku 22. se zadire u ustavnu kategoriju vlasništva na neprimjeren način, a nije jasna sudbina takvih nekretnina koje se na primjer nasljede. To je možda opet pokušaj neke vrste tihe nacionalizacije.
12. Članak 26. brisati
Obrazloženje:
Skrećemo pozornost da će primjenom te odredbe biti onemogućena rekonstrukcija ozakonjenih zgrada koje su izgrađene protivno planu. Problematično je to što se naknadno prilikom rekonstrukcije mora projektirati te izdavati akt za cijelu zgradu što dovodi u pitanje smisao ovakve legalizacije, naime iz toga slijedi zaključak da se ovako samo djelomično legalizira zgrada koja opet kasnije nailazi prilikom rekonstrukcije na sve one zapreke koje su do sada priječile njenu legalizaciju. To će naročito doći do izražaja kod poljoprivrednih zgrada koje se upravo i trebaju legalizirati da bi mogle ići u daljnju rekonstrukciju te će vlasnici morati uložiti znatna sredstva da bi se tek djelomično legalizirali i onda opet naišli na prepreke kod rekonstrukcije. Jednom ozakonjena zgrada trebala bi se u svemu izjednačiti s pojmom „postojeća građevina“ prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.
13. Članak 28. brisati
Obrazloženje:
Smatramo da jedinice lokalne samouprave neće biti u mogućnosti pripremiti takav popis niti je iz Zakona vidljiva njegova svrha. JLS nikad nisu bile nadležne za vođenje takve evidencije, a država takvu evidenciju nije uspjela sačiniti od stvaranja pa je nerealno očekivati da bi JLS sa sredstvima kojima raspolažu to uspjele učiniti u roku 90 dana.
Ovo su samo najbitnije primjedbe, a općenito smatramo da je ovako važan Zakon u cjelini nejasan i nedorečen te da sigurno neće postići deklariranu svrhu. Predlažemo da ovaj prijedlog bude samo polazište za širu stručnu raspravu u koju svakako treba uključiti i tijela koja će ga provoditi.
